Približavanje evropskih muzičkih identiteta: „jedinstvo u različitosti“

Ivana Perković

Tip nastavne aktivnosti: predavanje, seminar

Kurs je namenjen studentima master i doktorskih akademskih studija.

Uvod

Evropski kulturni identitet često se definiše kao “jedinstvo u raznovrsnosti”, s obzirom na jedinstvenu odliku njegove dijaloške prirode, kao i na kombinovanje bez homogenizacije. Razlika se smatra vrednošću po sebi: ne samo kao osnova za saradnju, već i kao samosvojna kulturna odlika (Derida, Habermas).

Polazeći od raznolikosti divergentnih teorijskih i praktičnih pristupa pojmu identiteta (rasa, pol, zajednica, nacija, društvo, religija, psihologija, obrazovanje itd.), ovaj kurs će se zadržati unutar granica razmatranja muzičkih identiteta kao pitanja kulture, nacije i religije. Adornovski identitet kao mesto koje povezuje koncept sa sopstvenim objektom, jeste “stvar” koja referira, između ostalog, i na česte  upotrebe muzike kao jednog od primarnih sredstava za stvaranje i održavanje identiteta.

Kurs istražuje diskurs muzičkog identiteta u evropskom prostoru u istorijskom kontinuitetu – od srednjevekovnih vremena do savremenog sveta – kroz niz paradigmatičnih primera. Srednjevekovni muzički identiteti posmatrani su sa religioznog i lingvističkog stanovišta i to u poređenju istočnog i zapadnog hrišćanstva; položaj Otomanske imperije razmatran je kroz recepciju otomanskog sveta u muzici 18. veka, dok je Betovenova “Oda radosti” – delo sa različitom simboličkom pozicijom kroz istoriju – sagledana iz ugla nacionalizma i sopstvene uloge kao kulturnog simbola Evrope, koji je i evropska himna.

Struktura kursa:

  1. Kulturni i muzički simboli Evrope
  2. Muzički identiteti Slavia  Orthodoxa
  3. Istočnohrišćanske i zapadnohrišćanske hagiografije kao izvor saznanja o muzičkoj praksi
  4. Evropski ‘self’ i  otomansko ‘drugo’: alla turca u Mocartovoj kontradansi K 535, Die Belagerungs Belgrads (Opsada Beograda)
  5. “Evropski koncert” i Betoven
  6. Betovenova Deveta simfonija i istorija zapadne muzike
  7. Romantičarska kanonizacija Betovena
  8. Od “Ode radosti” do evropske himne

Bibliografija (izbor):

  • Allanbrook, Wye J., “Metric Gesture as a Topic in Le Nozze di Figaro and Don Giovanni”, The Musical Quarterly, 67/1, 1981, pp. 94-112.
  • Богдановић, Димитрије, Историја старе српске књижевности, Београд, Српска књижевна задруга, 1980.
  • Buch, Esteban, Beethoven’s Ninth: A Political History, Chicago, University Of Chicago Press, 2004.
  • Burnham, Scott, Beethoven Hero, Princeton, 1995.
  • Conomos, Dimitri E., Byzantine Trisagia and Cheroubika of the Fourteenth and Fifteenth Centuries, Patriarchal Institute for Patristic Studies, Thessaloniki, 1974.
  • Dennis, David B., Beethoven in German Politics, 1870-1989, New Haven & London, Yale University Press, 1996.
  • DeNora, Tia, Beethoven and the Construction of Genius: Musical Politics in Vienna, 1792-1803, Berkeley, University of California Press, 1995.
  • Head, Matthew, Orientalism, Masquerade and Mozart’s Turkish Music, London, Royal Music Association, 2000.
  • Laitin, David, “Culture and National Identity: ‘The East’ and European Integration”, West European Politics, Volume 25, Issue 2, 2002, 55-80.
  • Monelle, Raymond, Musical Topic: Hunt, Military, and Pastoral, Bloomington, Indiana University Press, 2006.
  • Moran, Neil, “Byzantine castrati”, Plainsong and Medieval Music, 11/2, 2002,  pp. 99–112.
  • Pascal, Robert A., “Beethoven’s vision of joy in the finale of the Ninth Symphony”, Beethoven forum, 14, 2, 2007, pp. 103–128.
  • Perković, Ivana, “Battle in the Ballroom? Expressive Genres in Mozart’s Contredance La Battaille K535”, 7th Annual Conference of the Department of Music Theory, Faculty of Music, University of Arts in Belgrade, 2009, pp. 16-17.
  • Perković, Ivana, “References in Serbian hagiography (žitija) and liturgical poetry (Srbljak)”, in: Robert Klugseder, James Borders, Christelle Cazaux-Kowalski, Lori Kruckenberg, Frank Lawrence, Jeremy Llewellyn, Christian Troelsgard, Anna Vildera and Hanna Zuhlke (Eds.), Cantus planus, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Kommission für Musikforschung, Wien, 2012, pp. 316–320.
  • Perković, Ivana, Стара музика, Историја српске музике. Српска музика и европско музичко наслеђе , Београд, Завод за уџбенике, 2007, pp. 29-62.
  • Ratner, Leonard, Classic Music. Expression, Form, and Style, New York, Schrimer Books, 1980.
  • Roider, Karl A., “Kaunitz, Joseph II and the Turkish War”, The Slavonic and East European Review, 54/4, 1976, pp. 538-556.
  • Sanders, Ernest H., “The Sonata-Form Finale of Beethoven’s Ninth Symphony”, 19th-Century Music, Vol. 22, No. 1, 1998, pp. 54-60.
  • Shelly, M., Winck, M. (Eds.), Aspects of European Cultural Diversity, London, 1995.
  • Shore, Cris, Building Europe: The Cultural Politics of European Integration, New York, Routledge, 2000.
  • Treitler, Leo, “History, Criticism, and Beethoven’s Ninth Symphony”, 19th-Century Music, Vol. 3, No. 3, March, 1980, pp. 193-210.
  • Tusa, Michael C., “Noch einmal: Form and Content in the Finale of Beethoven’s Ninth Symphony”, Beethoven Forum, Vol. 7, Issue 1, 1999,  pp. 113–137.
  • Velimirović, Miloš, Byzantine elements in early Slavic chant: the Hirmologion (main volume), Monumenta Musicae Byzantinae. Subsidia. Studies on the Fragmenta Chilandarica Paleoslavica, I, Copenhagen, 1960.
  • Will, Richard, The Characteristic Symphony in the Age of Haydn and Beethoven, Cambridge, Cambridge University Press, 2002.
  • Wellesz, Egon, Eastern Elements in Western Chant, Monumenta Musicae Byzantinae. Oxford-Boston, 1947.
  • Zielonka, Jan, Europe as Empire, Oxford University Press, 2006.
  • Zielonka, Jan, Europe Unbund: Enlarging and Reshaping the Boundaries of the European Union, London, Routledge, 2002.

Uticaj

Do kraja ovog kursa studenti će biti osposobljeni da:

  • razumeju ključnu dimenziju rastuće snage evropskih integracija u kulturnom i umetničkom pogledu;
  • identifikuju i opišu glavne probleme vezane muzičke identitete;
  • skiciraju glavna pitanja kao što su “evropeizacija” i transformativna moć muzike i da diskutuju o njima.
      1. akad. godina: 2. akad. godina:  3. akad. godina: Ukupno za 3 godine:
Broj časova 15 15 15 45
Broj sudenata 40 40 40 120
Studijski

programi

Muzikologija, Muzičko izvođaštvo
Godina/nivo

studija

                 Master akademske Doktorske akademske
Status kursa Obavezan Novi

FacebookTwitterGoogle+Share